Ljepota voda i rijeka u njedrima pjesnika

Međunarodni ilindanski pjesnički susreti “Prljača” već su odavno postali prepoznatljivi, ne samo u BiH, Republici Srpskoj, nego i u susjednim zemljama, kao i nekim zemljama Evrope. Zato susreti, “Prljača” sve više postaju pjesnički brend derventske kulture, koji se svake godine po Ilindanu održavaju na rijeci Ukrini, gdje početkom avgusta Ukrina procvjeta i postaje čarobna dolina u bjelini razasutog vodenog cvijeta.

Zanmiljivo je, kako je nastao, i iz naroda stvoren toponim Prljača, koji asocira na nešta prljavo ili kaljugu, glib i slično, što ni kom slučaju nije, jer je tu, od vajkada Ukrina bila čista i bistra kao biser. Ljudi su dolazili, kad ožedne, i sa brzaka zahvatali šakama i pili vodu. Zato, prije bi se moglo reći da je mjesto, naziv dobilo po tome, što su se na bistrim brzacima okupljale pralje rublja i prakljačama ispirale prljavštinu od čega se voda prljala i oticala muteći brzake. Isto tako, u ljetnim danima, kad Ukrina omanja u njoj bi se kiselio lan i konoplja. Tih ljetnih dana, a to je bilo oko Ilindana, okolna brda i lugovi-polja su bili prekriveni bijelim redovima prostrte konoplje i lana na sušenju, a pojavom sutona na površini ukrinskih virova, pojavilo bi se mnoštvo bijelih leptirova, koji bi u vrtlogu brzaka, svjetlucanjem u blještavilu tišine stvrali neobičnu prasliku vilinskog kola, koje traje već milionima godina.

Danas Ukrina postaje još ljepša, a Prljača sve bistrija, jer se, od izvora do ušća na njenim bajerima okupljaju pjesnici i književnici da bi sve te ljepote stavili u njedra, zvana knjiga.

Povodom toga, mnogi pjesnici se javljaju na konkurs sa svojim orginalnim i posebno za ovaj susret napisanim pjesmama.

Na ovogodišnji konkurs Srpskog književnog kluba “Vihor”, na teme o vodi, rijekama, vodenom cvijetu na Ukrini i šalama u okviru drugovanja na rijeci Ukrini, odazvali su se pjesnici iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bugarske, Njemačke, FBiH i Srpske. Žiri je imao zadatak da iz skoro kvalitetom istovjetnih pjesama izabere najbolje i nagradi, što nije bilo baš lako.

Sve pristigle pjesme nose zajedničku poruku o potrebi čuvanja prirode, kako bi uvijek iznova novi stvaraoci, pjesnici imali o čemu da pišu.

S pravom se može reći da se na najbolji način kroz ove susrete ostvaruje u pjesničkom smislu, traganje i promišljanje o neviđenim ljepotama našh krajeva, koji onda putuju, kao šarena niska stihova širom svijeta.

Zato, o čarolijama vodenog cvijeta i ljepotama rijeke Ukrine koje se rijetko gdje viđaju i susreću, kao zavjet svome rodu za budućnost mogu samo da osmisle , oblikuju i ostave pjesnici.

Savko Pećić Pesa

"POSLJEDNJI DAN MIRA U EVROPI"

Srbi traže od svijeta da jedna generacija ne bude učesnik rata

A. A. 27/07/2014 21:44:00

Foto: Anadolija

BEOGRAD - Povodom obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata, u Paviljonu Cvijete Zuzorić na Kalemegdanu, održana je državna ceremonija kojom se Srbija odazvala na poziv Predsjedništva Savjeta ministara Italije upućenom svim bivšim zaraćenim ...

... stranama da učestvuju u obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata i odaju počast svim žrtvama, javlja dopisnik Anadolije.

Državna ceremonija počela je intoniranjem himne Republike Srbije "Bože pravde", koju je izveo hor i simfonijski orkestar iz Zemuna, nakon čega je ministar za rad, socijalna i boračka pitanja Aleksandar Vulin održao govor.
Vulin je tokom obraćanja rekao da je Srbija naučila lekciju iz ratova u kojima je učestvovala te da može da opstane "samo ako sukobe velikih izbjegava i vodi računa prvo, ali nikada jedino, o sebi".
"Srbi su skroman i često ćutljiv narod, ali sanjaju otvorenih očiju. Srbi traže od velikog svijeta, od sebe, ali najprije od onih koji odlučuju kako se dijeli ova planeta, da izvuku pouku iz Prvog i Drugog svjetskog rata i dopuste Srbiji san da se rodi jedna generacija koja će se roditi i umrijeti, a da neće učestvovati u nekom ratu", istakao je.
Sjećajući se žrtava Prvog svjetskog rata, Vulin je rekao da Srbija nikada nije bila uzrok nijednog rata, ali da je često protiv svoje volje bila povod za ratove "nesitih kraljeva i careva" i dodao da Srbi ne mogu da se ne pitaju zašto je tokom tog rata ubijeno 800.000 srpskih civila i zašto su odmah po Sarajevskom atentatu postali žrtva progona i nasilja širom regiona.
Osvrćući se na polemike o odgovornosti Srbije za Prvi svjetski rat, Vulin je istakao da "carska i kraljevska visočanstva željna vazduha, vode, zemlje i roblja, ne mogu da budu jednako odgovorni kao oni koji su imali samo grijeh rođenja i trajanja na jednom parčetu zemlje“.
"Srbija je uvijek bila na pravoj strani i ako nešto veliki i silni mogu da nauče od Srbije to je da je Srbija uvijek bila na strani svjetla i slobode i da nikad nije bila na pogrešnoj strani. Veliki treba da znaju da je Srbija uvijek tražila svijetlo koje će biti svijetlo za sve druge", rekao je ministar Vulin.
Nakon obraćanja Aleksandra Vulina u okviru ceremonije održan je kulturno-umjetnički program, koji je muzikom propratio Simfonijski orkestar "Zemun".
Na kraju programa, gardista i trubač Vojske Srbije izveo je melodiju "Il Silenzio“ (Tišina), što je učinjeno u 13 zemalja, koje su 27. jul proslavile kao posljednji dan mira u Evropi pred izbijanje Velikog rata, a na prijedlog Italije.
U okviru obilježavanja stogodišnjice od izbijanja prvog svjetskog rata, Vlada Srbije će sutra održati sjednicu u Nišu, a na zgradi Niškog univerziteta u kojoj je zasjedala Vlada Nikole Pašića prije sto godina biće otkrivena spomen ploča u znam sjećanja na dan kada je iz Beča u Niš stigao telegram sa objavom rata. 

(Vijesti.ba/AA)

Strukture 1

 

 

Milionska šteta na kulturnim dobrima

 

Šteta na institucijama kulture i nacionalnim spomenicima na području Bosne i Hercegovine iznosi oko četiri miliona KM.

Za sanaciju oštećenja na institucijama u Federaciji BiH u opštinama Maglaj, Orašje i Odžak potrebno je izdvojiti 2.120.800 KM, dok prema ranije utvrđenoj preliminarnoj procjeni šteta u institucijama Republike Srpske dostiže 1.700.000 KM.

U Ministarstvu kulture i sporta FBiH danas je potvrđeno da su procjenu štete za Federaciju BiH radili predstavnici Evropske komisije, te Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH i Republike Srpske nakon obilaska poplavljenih područja u tom entitetu.

Navodi se da su u Federaciji BiH oštećena dva nacionalna spomenika, oba na području Maglaja: Uzeirbegovića konak i crkva svetog Ilije Proroka.

Kada je riječ o drugim institucijama kulture na području Federacije BiH, oštećena je jedna biblioteka u Maglaju, tri kulturna centra u Maglaju, Orašju i Domaljevcu, 14 sakralnih objekata - devet u Orašju, tri u Odžaku, jedan u Maglaju i jedan u Domaljevcu, te jedna biblioteka u Orašju.

Zavod za zaštitu nacionalnih spomenika pri federalnom Ministarstvu kulture i sporta formirao je i svoju komisiju koja je obišla nacionalne spomenike u četrdesetak opština na području Federacije BiH.

 U RS poplavama najviše pogođene institucije kulture u Doboju, Šamcu, Čelincu i Bijeljini

"Direktna šteta u iznosu od 170.000 KM ustanovljena je na šest objekata: Šarena džamija u Travniku, crkva svetog Ilije Proroka u Maglaju, Uzeirbegovića konak u Maglaju, Rimski most u Olovu, zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu i Stari grad Srebrenik u Srebreniku", saopštili su iz Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH.

Indirektna šteta uzrokovana klizištem zabilježena je na lokalitetu Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i na Drvenoj džamiji u Solunu, Olovo, a procijenjena je na 100.000 KM. 

Federalno Ministarstvo kulture i sporta izdvojilo je 500.000 KM za poseban transfer Vlade FBiH predviđen za sanaciju nastale štete.

U planu je da se obnova nekoliko kulturnih i sportskih objekata, koji su uništeni tokom poplava, pomogne i putem redovnog javnog poziva federalnog Ministarstva kulture i sporta, koji je nedavno zatvoren. 

Kada je u pitanju područje RS, poplavama su najviše pogođene institucije kulture u Doboju, Šamcu, Čelincu i Bijeljini.

Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, na sastanku direktora regionalnih muzeja, održanom proteklog mjeseca u Banjaluci, istakla je da je cilj plana koji su tada napravili da se otkloni što više posljedica od stradanja ne samo objekata, već i muzejskih zbirki i fondova koji su godinama skupljani i čuvani.

Zahvaljujući pomoći koja je od kulturnih institucija, ali i pojedinaca stizala iz naše, te iz država regiona, ove ustanove su u kratkom roku očišćene, a putem brojnih akcija radi se i na obnavljanju knjiškog i muzejskog sadržaja istih.

2.120.800 KM Federacija BiH

1.700.000 KM RS

Strukture