03.07.2016. / 19:33h Intervjui - Jasna Kovo za TV1,Radi o dugoročnom planiranju jer oko 6 godina traje sam proces pripreme i daje se dovoljno vremena da se apsolutno svi društveni akteri i građani uključe u sam proces pisanja aplikacije i realizacije tog programa. To podrazumijeva da nije samo riječ o kulturnom projektu iako to jeste kulturna olimpijada za jednu zemlju, naglasila je za TV1, Jasna Kovo ispred Udruženja "Akcija".
TV1: Zašto ste pokrenuli prije svega informativnu kampanju "Evropska prijestolnica kulture"
KOVO: Riječ je o jednom od najdugovječnnijih kulturnih programa na nivou EU. Također ovaj program je dio većeg programa " Kreativna Evropa". To je trenutno najveći program za finansiranje kulture na nivou EU i za zemlje kandidatkinje koji iznosi 1,5 milijardi eura. Naša zemlja je 2014.godine pristupila programu " Kreativna Evropa" a prošle godine zvanično je otvoren desk za "Kreativnu Evropu" u BiH. Moram da naglasim da je Udruženje " Akcija" i prije toga vodilo jednu kampanju da se uspostavi desk za "Kreativnu Evropu" koja je i prošla na nivou BiH, gdje je Ministarstrvo civilnih poslova BiH odlučilo da u konzorciju sa dvije nevladine organizacije. S obzirom da je uloga deska "Kreativna Evropa" između ostalog promocija svih programa koji se nalaze u okviru toga mi smo odlučili da informiramo BH javnost i gradove jer zaista postoje ogromne i velike mogućnosti koje proističu iz ovog programa.
Pokretanjem javne tribine pod simboličkim nazivom "Evropska prijestolnica kulture, šansa za strateški razvoj kulture BiH",akcenat je upravo na strateškom razvoju kojeg potenciramo kroz informativnu kampanju.
TV1: Koje gradove ste do sada obišli i šta je konkretno dogovoreno sa gradskim upravama?
KOVO: Do sada smo moje kolege, direktorica Aida Kalender , kolega Nebojša Jovanović i ja obišli nekoliko gradskih nivoa. Bili smo u Bijeljini, Zenici, Tuzli, Mostaru i Trebinju a do kraja jula najavljujemo posjetu Banjaluci.
TV1: Da li je bilo nekih konkretnih dogovora?
KOVO: Svaka od naših prezentacija jeste upravo na naglasku neophodnog zagovaranja izrada strategija na gradskim nivoima jer je to jedan od neophodnih uslova da bi se bilo koji grad uopće odlučio da pokrene kandidaturu za evropsku prijestolnicu kulture. Mogu reći da su sve gradske administracije bile prilično zainteresirane za to i da su načelno obećali da će razmisliti i pokrenuti izradu kulturnih strategija na gradskim nivoima što u konačnici znači da će većina tih gradova pokrenuti izradu aplikacije za kanidaturu evropske prijestolnice kulture, među njima i grad Mostar?
TV1: Znači li to da je Mostar jedan od najozbiljnijih kandidata za evrpsku prijestolnicu kulture?
KOVO: Po onome što smo mogli čuti od šireg kruga protagonista kulturnog života u gradu Mostaru može se reći da bi Mostar mogao biti jedan od najozbiljnijih kanididata za evropsku prijestolnicu kulture. Međutim ponovo naglašavam svi gradovi koji mogu da apliciraju trebali bi to da učine, jer ono što nam pokazuju iskustva iz susjedne Hrvatske, gdje je Rijeka proglašena prijestolnicom evropske kulture za 2020.godinu, jeste upravo ta poruka da nijedan grad nije na gubitku samim tim što se na to odluči, svaki grad je na dobitku makar i na kraju ne ponio tu titulu. Nadamo se da će jedan od bosanskohercegovačkih gradova ponijeti tu titulu 2024.godine.
TV1: Zašto je važan politički konsenzus svih aktera u političkoj vlasti da bi se uopće uspješno realizirao ovakav jedan projekat?
KOVO: To je dobro pitanje i mi pokušavamo naglasiti pitanje važnosti političkog konsenzusa ne samo na gradskom nego na svim administrativnim nivoima koji će u konačnici biti uključeni u proces podržavanja same kanidature jer to neće biti samo grad nego i nadležni kantoni, entiteti i država, ali gradski nivo jeste bazični. Dosadašnji izvještaji iz Brisela o gradovima koji su do sada već ponijeli ovu titulu pokazuju da su najmanje uspješni u realizaciji tog programa oni gradovi koji nisu oko toga uspjeli da postignu politički konsenzus. To znači da bez obzira koja se politička struktura trenutno našla u toj poziciji trebala bi osigurati sve mehanizme i u onom trenutku kada dođe do proglašenja te titule za određeni grad, svaka sljedeća politička struktura u tom gradu treba da podrži taj program. Jedan od primjera je Maribor iz Slovenije koji upravo zbog toga što nije postojao politički konsenzus zbog promjene političkih aktera na lokalnom nivou, nije do kraja uspio da realizira na pravi način tu titulu a to je u konačnici gubitak za sve a posebno za građane bilo kojeg grada i upravo su građani taj kulturni sektor.
TV1: Mislite li da će gradske uprave u kojima ste bili uvrstiti u svoje budžete izradu kulturnih strategija i time se kvalificirati za aplikaciju ovog programa?
KOVO: Nadamo se da će se to desiti i možemo reći da zaista postoji zainteresiranost i neki su najavili da će uskoro to da desi. Trebalo bi da do kraja ove godine da se iz budžeta izvodje sredstva i da se donese odluka, a već naredne 2017.godine će biti raspisan poziv iz Brisela za kandidaturu za onu grupu gradova u kojoj se nalazi BiH.
TV1: Šta bi BiH donijela jedna takva laskava titula?
KOVO: Veliki su benefiti ovog programa. Moram ponovo naglasiti, 2017.godine se raspisuje poziv a sama realizacija je 2024.godine, što ukazuje na to da se radi o dugoročnom planiranju, jer oko 6 godina traje sam proces pripreme i dalje se dovoljno vremena da se apsolutno svi društveni akteri i građani uključe u sam proces pisanja aplikacije i realizacije tog programa. To podrazumijeva da nije samo riječ o kulturnom projektu iako to jeste kulturna olimpijada da tako kažemo za jednu zemlju, nego i tome da će se različiti sekotori moći uključiti u realizaciju ovog programa. Riječ je i o infrastrukturnom poboljšanju samog grada, o turističkom prilivu ljudi. Radi se o tome i da se potencira evropska dimenzija i to je sjajna prilika da se povežemo na međunarodnom nivou sa različitim kulturnim akterima i međunarodnom publikom. U nekim gradovima je ostvarena sama novčana dobit, između ostalog.
TV1: Kako mora da izgleda jedna uspješna aplikacija. Šta nam je sve to potrebno da bi uspješno aplicirali?
KOVO: Ona bi morala da ima jedan poseban naglasak na budućnosti. Neće proći nijedna aplikacija koja se bude bavila samo prošlošću jer se potencira da gledamo ka budućnosti da razvijamo i promišljamo kulturu novim temama. Mnogi gradovi su program iskoristili da bi pokrenuli teme koje su bile prilično zanemarene ili su dio njihove traumatične prošlosti pa je tako npr. Liverpul svoj program posvetio suočavanju sa svojom kolonijalnom prošlošću jer su bili luka za dovođenje robova, zatim neki gradovi su iskoristili mogućnost da nekim napuštenim industrijskim pogonima daju novu namjenu. Ovo je prilika da se društvo poveže u cijelini sa međunarodnom scenom.
(Vijesti.ba)
KOVO: Riječ je o jednom od najdugovječnnijih kulturnih programa na nivou EU. Također ovaj program je dio većeg programa " Kreativna Evropa". To je trenutno najveći program za finansiranje kulture na nivou EU i za zemlje kandidatkinje koji iznosi 1,5 milijardi eura. Naša zemlja je 2014.godine pristupila programu " Kreativna Evropa" a prošle godine zvanično je otvoren desk za "Kreativnu Evropu" u BiH. Moram da naglasim da je Udruženje " Akcija" i prije toga vodilo jednu kampanju da se uspostavi desk za "Kreativnu Evropu" koja je i prošla na nivou BiH, gdje je Ministarstrvo civilnih poslova BiH odlučilo da u konzorciju sa dvije nevladine organizacije. S obzirom da je uloga deska "Kreativna Evropa" između ostalog promocija svih programa koji se nalaze u okviru toga mi smo odlučili da informiramo BH javnost i gradove jer zaista postoje ogromne i velike mogućnosti koje proističu iz ovog programa.
Pokretanjem javne tribine pod simboličkim nazivom "Evropska prijestolnica kulture, šansa za strateški razvoj kulture BiH",akcenat je upravo na strateškom razvoju kojeg potenciramo kroz informativnu kampanju.
TV1: Koje gradove ste do sada obišli i šta je konkretno dogovoreno sa gradskim upravama?
KOVO: Do sada smo moje kolege, direktorica Aida Kalender , kolega Nebojša Jovanović i ja obišli nekoliko gradskih nivoa. Bili smo u Bijeljini, Zenici, Tuzli, Mostaru i Trebinju a do kraja jula najavljujemo posjetu Banjaluci.
TV1: Da li je bilo nekih konkretnih dogovora?
KOVO: Svaka od naših prezentacija jeste upravo na naglasku neophodnog zagovaranja izrada strategija na gradskim nivoima jer je to jedan od neophodnih uslova da bi se bilo koji grad uopće odlučio da pokrene kandidaturu za evropsku prijestolnicu kulture. Mogu reći da su sve gradske administracije bile prilično zainteresirane za to i da su načelno obećali da će razmisliti i pokrenuti izradu kulturnih strategija na gradskim nivoima što u konačnici znači da će većina tih gradova pokrenuti izradu aplikacije za kanidaturu evropske prijestolnice kulture, među njima i grad Mostar?
TV1: Znači li to da je Mostar jedan od najozbiljnijih kandidata za evrpsku prijestolnicu kulture?
KOVO: Po onome što smo mogli čuti od šireg kruga protagonista kulturnog života u gradu Mostaru može se reći da bi Mostar mogao biti jedan od najozbiljnijih kanididata za evropsku prijestolnicu kulture. Međutim ponovo naglašavam svi gradovi koji mogu da apliciraju trebali bi to da učine, jer ono što nam pokazuju iskustva iz susjedne Hrvatske, gdje je Rijeka proglašena prijestolnicom evropske kulture za 2020.godinu, jeste upravo ta poruka da nijedan grad nije na gubitku samim tim što se na to odluči, svaki grad je na dobitku makar i na kraju ne ponio tu titulu. Nadamo se da će jedan od bosanskohercegovačkih gradova ponijeti tu titulu 2024.godine.
TV1: Zašto je važan politički konsenzus svih aktera u političkoj vlasti da bi se uopće uspješno realizirao ovakav jedan projekat?
KOVO: To je dobro pitanje i mi pokušavamo naglasiti pitanje važnosti političkog konsenzusa ne samo na gradskom nego na svim administrativnim nivoima koji će u konačnici biti uključeni u proces podržavanja same kanidature jer to neće biti samo grad nego i nadležni kantoni, entiteti i država, ali gradski nivo jeste bazični. Dosadašnji izvještaji iz Brisela o gradovima koji su do sada već ponijeli ovu titulu pokazuju da su najmanje uspješni u realizaciji tog programa oni gradovi koji nisu oko toga uspjeli da postignu politički konsenzus. To znači da bez obzira koja se politička struktura trenutno našla u toj poziciji trebala bi osigurati sve mehanizme i u onom trenutku kada dođe do proglašenja te titule za određeni grad, svaka sljedeća politička struktura u tom gradu treba da podrži taj program. Jedan od primjera je Maribor iz Slovenije koji upravo zbog toga što nije postojao politički konsenzus zbog promjene političkih aktera na lokalnom nivou, nije do kraja uspio da realizira na pravi način tu titulu a to je u konačnici gubitak za sve a posebno za građane bilo kojeg grada i upravo su građani taj kulturni sektor.
TV1: Mislite li da će gradske uprave u kojima ste bili uvrstiti u svoje budžete izradu kulturnih strategija i time se kvalificirati za aplikaciju ovog programa?
KOVO: Nadamo se da će se to desiti i možemo reći da zaista postoji zainteresiranost i neki su najavili da će uskoro to da desi. Trebalo bi da do kraja ove godine da se iz budžeta izvodje sredstva i da se donese odluka, a već naredne 2017.godine će biti raspisan poziv iz Brisela za kandidaturu za onu grupu gradova u kojoj se nalazi BiH.
TV1: Šta bi BiH donijela jedna takva laskava titula?
KOVO: Veliki su benefiti ovog programa. Moram ponovo naglasiti, 2017.godine se raspisuje poziv a sama realizacija je 2024.godine, što ukazuje na to da se radi o dugoročnom planiranju, jer oko 6 godina traje sam proces pripreme i dalje se dovoljno vremena da se apsolutno svi društveni akteri i građani uključe u sam proces pisanja aplikacije i realizacije tog programa. To podrazumijeva da nije samo riječ o kulturnom projektu iako to jeste kulturna olimpijada da tako kažemo za jednu zemlju, nego i tome da će se različiti sekotori moći uključiti u realizaciju ovog programa. Riječ je i o infrastrukturnom poboljšanju samog grada, o turističkom prilivu ljudi. Radi se o tome i da se potencira evropska dimenzija i to je sjajna prilika da se povežemo na međunarodnom nivou sa različitim kulturnim akterima i međunarodnom publikom. U nekim gradovima je ostvarena sama novčana dobit, između ostalog.
TV1: Kako mora da izgleda jedna uspješna aplikacija. Šta nam je sve to potrebno da bi uspješno aplicirali?
KOVO: Ona bi morala da ima jedan poseban naglasak na budućnosti. Neće proći nijedna aplikacija koja se bude bavila samo prošlošću jer se potencira da gledamo ka budućnosti da razvijamo i promišljamo kulturu novim temama. Mnogi gradovi su program iskoristili da bi pokrenuli teme koje su bile prilično zanemarene ili su dio njihove traumatične prošlosti pa je tako npr. Liverpul svoj program posvetio suočavanju sa svojom kolonijalnom prošlošću jer su bili luka za dovođenje robova, zatim neki gradovi su iskoristili mogućnost da nekim napuštenim industrijskim pogonima daju novu namjenu. Ovo je prilika da se društvo poveže u cijelini sa međunarodnom scenom.
(Vijesti.ba)
