subota, 22. prosinca 2012.

Grafiti u BiH - Impresum


Ranko Stjepanović
Grafiti u Bosni i Hercegovini (2005 – 2009)

Naslov na engleskom jeziku
Graphites in Bosnia and Herzegovina (2005-2009)

Izdavač
Srpski književni klub „ Vihor “ Derventa

 Korektura
Božica Stjepanović

Fotografije
Ranko Stjepanović, saradnici, internet

Kompjuterska priprema
Dušan Miličić

Prevod na engleski jezik
Goran Vukojević,prof.
Siniša Knežević,prof.


Tiraž
200

Prvo izdanje


Derventa, 2010.

Kompakt disk - Grafiti u Bosni i Hercegovini - autor R.Stjepanović - Predgovor

Sa nekoliko narednih postova predstaviću Vam, ne u cjelini, sadržaj mog kompakt diska o Grafitima u BiH. Ovaj disk sam izdao 2010. godine. Ko bude želio da pregleda sav sadržaj, može ga naći u bibliotekama npr. u Derventi, Brodu, Nanja Luci, Doboju, Trebinju, Foči...Matice Srpske, SANU, ali i Univerzitetskoj biblioteci BiH u Sarajevu...Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu...
Počinjemo sa predgovorom koji se nalazi na elektronskom disku.


Predgovor

O grafitima je napisano zaista mnogo. Oni su sveprisutni, pojavljuju se svaki dan (noć?!) i na najrazličitijim mjestima. Na zidovima zgrada, saobraćajnim znacima, kamionima i autobusima, na asfaltu, na kućama, mostovima, pozorištima... Na ovom kompakt disku neću se baviti teorijom grafita, o tome ima, kako rekoh, zaista mnogo literature.
Fenomenom grafita u Bosni i Hercegovini počeo sam se baviti 2005. godine. U tom periodu, na najrazličitijim javnim mjestima moglo se vidjeti mnoštvo grafita i raznih natpisa još iz predratnog perioda, kao i onih iz perioda rata i onih nakon toga. Bilo je za očekivati da će lokalne zajednice postepeno početi uredjivati fasade i zgrade, da će većina tada prisutnih grafita nestati, pa sam počeo snimati grafite da bi ih zabilježio i sačuvao od zaborava. Taj posao je bio zaista interesantan, jer sam svaki dan nailazio na inteligentne poruke, čudne natpise, nevjerovatne simbole, umjetničke slikarije i improvizacije, izlive srdžbe i bijesa, a nerijetko sam se i sam smijao čitajući grafit...Tako sam odlučio da ih počnem sistematski snimati i sakupljati, sa namjerom da sakupim reprezentativan broj grafita iz bar 55% dijelova Bosne i Hercegovine. Grafiti iz toliko opština BiH bili bi sasvim dovoljni da se izvrši cjelovita i naučna analiza (analiza sadržaja) i donesu zaključci o cijelom miljeu grafita u BiH. Medjutim, neke objektivne životne okolnosti spriječile su me u namjeri da sakupim dovoljan uzorak i da ga podvrgnem sociološkoj, kulturološkoj i politološkoj analizi. Zbog toga sam odlučio da prikupljeni materijal objavim na ovaj način u dostignutom stepenu pripremljenosti sa uvjerenjem da će i takav izazvati pažnju ljudi koji se grafitima eventualno bave, i ne samo grafitima nego i društvenim fenomenima i kretanjima uopšte.
Na ovom disku nalaze se prikazani grafiti iz 43 opštine u BiH, ukupno 1391 grafit. Iz nekoliko opština ima samo po nekoliko ili samo jedan grafit, pa sam bio u dilemi da ih prikažem, na kraju sam odlučio da uvrstim i njih, iako ni u kojem slučaju ne predstavljaju karakterističan sadržaj grafita za taj grad, tj. nisu reprezentativni. Dakle, grafiti su svrstani po opštinama i nisu klasifikovani prema vrstama iskaza, poruka ili formi (tekst,simbol,slikarija...).
Čitaoca i gledaoca ovih fotografija obavještavam da sam fotografisanju grafita pristupio neselektivno tj. fotografisao sam sve grafite ili jasno vidljive natpise na javnim mjestima, tako da se ne treba iznenaditi kada se naidje na grafit ili natpis nekulturnog, šovinističkog, perverznog ili uvredljivog sadržaja. To je jednostavno dio ukupnog miljea u kojem živimo.
Kao društveni fenomen grafiti postavljaju pitanja, traže ali i nude odgovore. Koji su motivi pisanja grafita? Ko, kada i kako piše? Preovladjuju li pisani ili slikovni grafiti? Koji su simboli najčešće izraženi grafitom? Da bi se odgonetnuo natpis u pojedinim grafitima treba uložiti zaista puno napora?! Grafit uvijek ima tananu vezu sa vremenom u kojem je nastao, sa društvenom sredinom i aktuelnim dogadjajima?! Kako klasifikovati grafite? Neki grafiti su napisani na stranim jezicima      (najvećim dijelom na engleskom jeziku), pa ih je potrebno prevesti?! Koliko su grafiti prethodnica, a koliko posljedica javnog mnijenja?!...
Tokom snimanja grafita naišao sam na razne natpise koji sami po sebi nisu grafiti, ali su slični njima i obično su smiješni, te sam ih smjestio u poseban folder. U sadržaju cd-a našli su se i primjeri prepiske sa saradnicima u prikupljanju fotografija grafita, te jedan slikoviti primjer nastanka grafita.

Želio bih da se iskreno zahvalim prijateljima koji su tokom mog rada na prikupljanju grafita pokazali stvarno interesovanje i razumijevanje, kao i svima koji su mi poslali fotografije grafita iz pojedinih gradova Bosne i Hercegovine. To su : Jela Josić, Miroslav Gojković, Živko Djuza, Branka Stjepanović, Dragan Jurošević, Dušica Kantar, Miloš Divjak, Milan Stjepanović, Boško Lukić, Snežana Djikić, Ljilja Ivezić, Predrag Lasica, Danijela Djekanović, Nada Kovačević, Ranko Komadina, Savko Pećić, Goran Garačić i Tatjana Dunović.



Nakon 1500 godina arheolozi ušli u grobnicu u Palenki


Tim meksičkih arheologa je ušao u 1500 godina staru majansku grobnicu u Palenki. Prostorija je otkrivena još 1999. godine, ali pošto je hram bio nestabilan, do sada je bio istražen samo uz pomoć male kamere.Prva prostorija ne sadrži sarkofag, ali je bogato ukrašena crvenim muralima.“Najvažniji deo u grobnicama iz ovog perioda – prvi klasični period ( 400-550 nove ere) su slike. Nalazimo se ispred jednog od retkih primera pogrebnih murala otkrivenih u Palenki, razlog zbog čega je ovo istraživanje toliko važno“, rekao je arheolog Arnoldo Gonzales Kruz.Mural se nalazi na tri zida u prostoriji i prikazuje devet gospodara Ksibalbe, zagrobnog života. U pitanju je umetnost slična onoj u grobu kralja Pakal čak i ako je ovaj grob dosta stariji.Moguće je da grobnica sadrži ostatke K’uk Bahlam-a I, prvog vladara Palenke i osnivača dinastije koja uključuje i kralja Pakala.Prvi pronađeni predmeti su jedanaest posuda, mali lični nakit i komadi žada.
Nakon 1500 godina arheolozi ušli u grobnicu u Palenki

Зграда некадашње жељезничке станице у Броду


poljeinfors-bih: Стара Српска православна црква у Дервенти, Српска ...

Gheorghe Zamfir - Einsamer Hirte

Komentari na BH portalima obiluju govorom mržnje



DRAGAN SLADOJEVIĆ, FOTO: SRNA - 08.12.2012 17:25
BANJALUKA - Govor mržnje na bh. portalima uglavnom je prisutan u komentarima na tekstove i potrebno je pronaći modalitete kojim bi se zaustavila ova negativna pojava.
To je jedan od zaključaka sa okruglog stola pod nazivom "Govor mržnje na portalima - mogućnosti zakonske regulative", koji je danas, u organizaciji Udruženja novinara RS, održan u Banjaluci.
"Treba naći modalitete kojim bi se zaustavio govor mržnje na portalima. Kada neko nekoga optuži ili vrijeđa na nacionalnoj ili nekoj drugoj osnovi, to može da bude i krivično djelo", naglasio je Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja novinara RS.
Na okruglom stolu je bilo riječi i o odgovornosti urednika portala za komentare koji su postavljeni na online medijima, a koji obiluju uvredama i mržnjom.
"Cilj ovog okruglog stola u organizaciji Udruženja novinara RS jeste da se pronađu rješenja kojim bi se riješila ova problematika. Rješenje je teško pronaći, jer se to u nekim slučajevima graniči sa cenzurom, ali smatram da ako neko vrijeđa pojedinca, ili čitav narod, to ne treba publikovati javno", rekao je Jerinić.
Ljiljana Zurovac, izvršni direktor Savjeta za štampu BiH, kazala je da sve češće zaprimaju žalbe i prigovore građana na loše komentare u online medijima.
"U tim komentarima su prisutne prijetnje, huškaški jezik, uvrede, klevete ili govor mržnje. Govor mržnje najčešće se odnosi na nacionalnu osnovu, ali često su predmet uvreda i žene, kao i LGBT populacija", navela je Ljiljana Zurovac.
Ona kaže da u krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta nije definisan izraz "govor mržnje", što predstavlja manjkavost prilikom donošenja sudskih presuda. Ocijenila je da je u BiH širenje govora mržnje na bilo kojoj osnovi veoma opasno, budući da imamo veoma "tešku" istoriju.
"Već ima mnogo podignutih tužbi zbog govora mržnje u medijima, ali još nema nijedne presude", ističe ona, dodajući da urednik nije odgovoran u momentu kada neko postavi sporni komentar na portal, ali da je dužan da ga ukloni onda kada se utvrdi da je huškaški i uvredljiv.
Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", rekao je da je definicija govora mržnje raznolika. Kada se, pojasnio je, u Sarajevu koriste termini "republika šumska" i "genocidna tvorevina", to se u RS etiketira kao govor mržnje, ali ne i u FBiH.
"Mi se, na našem portalu, trudimo da, koliko je god to moguće, isključimo nedvosmisleni govor mržnje u smislu uvreda ili, na primjer, šovinističkog pristupa ka drugom narodu", kazao je Simić.
Još je dodao da je redakcija portala Frontal.rs dosad imala nekoliko slučajeva da istražni sudija traži da mu se dostavi IP adresa korisnika, što su zaposleni u "Frontalu" i učinili.
"Nakon toga, bilo je i nekoliko sudskih procesa", naglasio je Simić.
Tatjana Rogulja, odgovorni urednik portala nezavisne.com, rekla je da je zbog sve veće čitanosti tog medija gotovo nemoguće vršiti monitoring I povući sve komentare koji sadrže sporne stavove čitalaca.
"Ukoliko u nekim situacijama, kada su vijesti o nacionalno 'opipljivim' događajima, spriječimo posjetioce da komentarišu, s ciljem da onemogućimo pojedince da iznose uvredljive sadržaje, čitaoci nam se javljaju i pitaju nas zašto im ne dopustamo da kažu svoj stav o tekstu odnosno događaju", naglasila je Rogulja, dodajući da mnogi bh. portali nisu kadrovski u mogućnosti da prate sve komentare čitalaca.
Učesnici ovog okruglog stola, održanog u banjalučkom hotelu "Bosna", bili su i predstavnici RTRS-a, portala i dnevnog lista Press RS, Alternativne televizije i drugih medija, ali i predstavnici nevladinog sektora.
Jerinić je na kraju zaključio da je zadovoljan idejama koje su iznesene na ovom okruglom stolu, te da treba raditi na implementaciji iznesenih prijedloga.
Nezavisne novine