Hičkokov zabranjeni dokumentarac o nacističkim logorima smrti

B. A. 10/01/2014 23:10:00

Alfred Hičkok

LONDON - Dokumentarni film Alfreda Hičkoka o nacističkim koncentracionim logorima, koji je nastao poslije Drugog svjetskog rata, ali nikada nije bio prikazan, konačno će ugledati svjetlo dana.

Poslije intervencije stručnjaka Kraljevskog ratnog muzeja, film je u odličnom stanju, a kako je rekao kustos muzeja Toni Higit, njegovo prikazivanje poslije rata zaustavljeno je, pošto je došlo do promjene politike prema Njemačkoj.

Za režisera filma izabran je Hičkok, kome je dostavljeno sve što su Britanci i Sovjeti snimili prilikom ulaska u mnogobrojne koncentracione logore.
Bilo je zamišljeno da on film završi u veoma kratkom roku, ali je "majstor horora" bio toliko šokiran materijalom koji je dobio, da nedjeljama nije ulazio u studio.
Kada je film konačno bio završen, saveznici su zaključili da bi poslije Nirnberškog procesa, a u sklopu promjene političke klime, bio suvišan još jedan šamar Njemačkoj.
U Kraljevskom ratnom muzeju osamdesetih godina je pronađeno šest, od sedam rolni Hičkokovog filma i nešto od tog materijala je bilo prikazano na Berlinskom festivalu 1984. godine.
U međuvremenu je pronađen i materijal sa sedme rolne, koja je nedostajala, a stručnjaci Kraljevskog ratnog muzeja su sve obradili koristeći digitalnu tehnologiju.
Premijera filma očekuje se krajem ove godine, jer posao na obradi filmskog materijala još nije kompletno završen.

Hogar Strašni - Dogovor !?

Projekat 12+ Udruženja vajara Srbije

PANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 17. do 27. decembra 2013. izložbu projekta "12+". Umetnički projekat "12+" logički je nastavak projekta "12 vajara 12 soba" započetog 2011. godine u Kući kralja Petra I na Senjaku u Beogradu, čiji je izlagački prostor nudio 12 soba u kojima se predstavio po jedan vajar. Okupljeni oko zajedničke ideje - podizanje i oživljavanje vajarske scene u Srbiji, članovi ove neformalne grupe nastupaju dalje pod nazivom "12 vajara 1 Izlog" u galerijskim prostorima u Beogradu i okolini. Nakon veoma uspešnih otvaranja i velike zainteresovanosti publike i galerista za ovakav vid prezentacije grupa umetnika (učesnika) odlučila je da ovaj vid izlaganja nastavi nizom izložbi i to ne samo na teritoriji Beograda već i po gradovima Srbije. Cilj ovakvih izložbi jeste da prikaže širem auditorijumu izuzetno kvalitetnu produkciju koja postoji u  Srbiji, a koja je je duži niz godina nepravedno zapostavljena. Takođe, cilj je i da se pokrene izlagačka aktivnost vajara po gradovima Srbije i na taj način decentralizuju kulturna dešavanja i omogući lokalnim zajednicama da se priključe projektu kroz izlagačke delatnosti. Izlažu: Mihailo Gerun, Ivan Gračner, Rade Marković, Zdravko Milinković, Mihailo Stošović, Goran Pecenovic, Gorski Kabadaja, Julijana Protic, Ljubomir Lackovic, Marijana Popovic, Milosevic Sibinovic Leposava, Milun Šiljković, Slobodan Stojanovic Dane, Svetlana Karovic Deranić, Tamara Cvetic, Vera Stanarčević, Vladislava Krstić, Milan Stankov, Snezana Perovic i Milan Stanisavljević, Aralica Đorđe. Autori projekta pozivaju kolege iz lokalnih udruženja kao i pojedince da se priključe ovom projektu i zajedno doprinesu boljem poziciniranju i vidljivosti vajarstva.

Elvis Presley i Lisa Marie ! - pročitajte prije klika na video.

 

Elvis je umro 1977, njegova kćerka Lisa Marie je rođena 1966. S današnjom tehnologijom zajednički nastupaju i pjevaju; to je fantastično ! Tesko je vjerovati da se radi o montaži. Rakcija publike kada Lisa Marie uđe na scenu i dio u kojemu ona pjeva su jednostavno predivni ! Bravo za osobu koja je napravila ovu fenomenalnu montažu na svom kopjuteru! Ovo je ujedinjenje (numericko) njih dvoje, a razlika u vremenu je 40 godina. On je tu pjesmu snimio 1968, a ona 2008.

Lisa Marie & Elvis Presley - In The Ghetto

Biblioteka koja nema knjiga!

FENA - 06.01.2014 14:21

SARAJEVO - Budućnost javnih biblioteka izgledaće poput Epl radnji. Redovi blistavih ajpeda i ajmekova. Stotine drugih tableta dostupnim svima sa članskim karticama.

BiblioTeka u San Antoniju vrijedna 2,3 miliona dolara nema knjige. I upravo to je čini popularnom za posjetioce koji dolaze čak iz Hong Konga kako bi eventualno ideju odnijeli kući.

Digitalne biblioteke već godinama postoje u sudentskim kampusima ali je okrug Beksar u kome se nalazi BiblioTeka ušao u istoriju otvorivši prvu javnu biblioteku u SAD koja funkcioniše bez štampanog materijala.

San Antonio je sedmi po veličini grad u SAD ali je na 60. mjestu po pismenosti, pokazuju javni podaci. Početkom 2000-ih, okolinu današnje BiblioTeke činili su socijalni stanovi i bakalnice a knjižare nisu ni postojale. Deceniju kasnije, kaže projekt koordinator BiblioTeke Lora Kol, većina porodica u okolini i dalje nema vaj faj internet.

- Kako da povećate stopu pismenosti sa tako malo sredstava? - pita ona.

Stanovništvo sada koristi priliku. BiblioTeka je na putu da pređe cifru od 100.000 posjetilaca u svojoj prvoj godini. Pronaći slobodan ajmek u BiblioTeci tokom školskih raspusta je često nemoguća misija, a većina čitača e-knjiga ima po pet knjiga učitanih, prenosi portal Književnost.org.

Slike koje svi treba da vide

Galerija

     

NEVENA VRŽINA - 05.01.2014 18:44 FOTO

Mnogi ljubitelji umjetnina slike fantastičnih svjetskih umjetnika uglavnom poznaju samo preko fotografija, dokumentaraca ili su ih vidjeli na internetu.

Ipak, većinu tih djela trebalo bi vidjeti uživo kako bi u punom smislu riječi uživali u njihovoj ljepoti. Rembrant, Van Gog i Klimt samo su neki od poznatih umjetnika koji su iza sebe ostavili pravo bogatstvo, ispred kojeg svaki ljubitelj slikarstva treba stati i diviti se njihovom talentu.

"Noćna straža":   Remek-djelo jednog od najpoznatijih slikara baroka Rembranta van Rajna naslikano je 1642. godine. Ova slika predstavlja grupni portret, žanr koji je u to vrijeme bio veoma popularan u Holandiji. Naručena je 1638. da bi obilježili posjetu francuske kraljice Marije Mediči. Tek u 18. vijeku dobila je ime "Noćna straža". Taj naziv je pogrešan jer je Rembrant naslikao prizor koji se odigrava danju. Naziv je ipak zadržan. Slika se danas nalazi u "Rijksmuseumu" u Amsterdamu.

"Žitno polje sa čempresima":  Jedan od najcjenjenijih slikara na svijetu Vinsent van Gog naslikao je ovo djelo 1889. godine pod južnim suncem u San Remu. Vijuge i fantastični oblici kao odraz neobuzdanih Van Gogovih osjećanja gone nas na pomisao da se umjetnik daleko uzdigao iznad gotovo bezličnih impresionističkih prikaza prirode. Ovu jednu od najskupljih slika holandskog slikara 1993. godine kupio je za 57 miliona dolara američki izdavač Volter Anenberg.

"Vrt uživanja":   Triptih "Vrt uživanja" holandskog renesansnog slikara Hijeronimusa Boša naslikan je oko 1510. godine. Ovo je jedno od njegovih djela koje obuhvata veliki broj religiozno-alegorijskih prikaza i moralizujuće žanr slike s erotskim detaljima koje su izvedene u fantastično vizionarskom stilu. Ovo interesantno djelo nalazi se u Muzeju "Prado" u Madridu.

"Nedjelja popodne na ostrvu Le Grand Žat":   Autor je Žorž-Pjer Sera. U pitanju je najpoznatije djelo ovog francuskog slikara, osnivača neoimpresionizma. Njegov veliki rad "Nedjelja popodne na ostrvu La Grand Žat" predstavlja primjer slika iz 19. vijeka. Ovo svoje djelo počeo je da slika na ljeto 1884. godine. Trebale su mu dvije godine da ga završi. Slika je izložena u Umjetničkom institutu u Čikagu. 

 Rembrantova "Noćna straža" naručena da bi obilježili posjetu kraljice Marije Mediči

"Kišni dan u Parizu":  Ako se nađete u Umjetničkom institutu u Čikagu obavezno pogledajte i ovu sliku francuskog slikara i začetnika impresionizma Gustava Kajbota. Najpoznatiji je po svojim slikama urbanog glavnog grada Francuske, među kojima je na prvom mjestu "Kišni dan u Parizu", koju je naslikao 1877. godine.

"Lokvanji":  Na ovoj listi je i slika još jednog francuskog slikara, po čijem djelu "Impresija, rađanje sunca" je impresionizam dobio ime. Djelo Kloda Monea iz serije slika "Lokvanji", koja prikazuje ovo predivno cvijeće tokom izlaska sunca, nastala je u periodu od 1920. do 1926. godine. Najdosljedniji impresionistički slikar napravio je oko 250 radova iz serijala "Lokvanji". Ova slika se nalazi u Muzeju "De l'Orangerie" u Parizu.

"Sloboda predvodi narod":  Francuski slikar Ežen Delakroa, najveći predstavnik evropskog romantizma, naslikao je u vrijeme julske revolucije 1830. godine grandioznu sliku "Sloboda predvodi narod". Izbor teme i tehnike ovog djela ističe svojstvenu temu romantizma kakva je patriotizam. Ova slika je generalno prihvaćena kao simbolika francuskih narodnih ustanaka protiv monarhije i nalazi se u Muzeju "Luvr" u Parizu.

"Poljubac":  Gustav Klimt, najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom, završio je svoje najpoznatije djelo 1908. godine. U "Poljupcu" i drugim najpoznatijim radovima osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstven način. Ova slika nalazi se u Austrijskoj galeriji u Beču.