četvrtak, 13. srpnja 2017.

Закључци Одбора Одељења Матице српске за књижевност и језик

На седници Одбора Одељења Матице српске за књижевност и језик, одржаној 16. јуна ове године, чланови Одбора Одељења упознати су с резултатима досадашњег рада на пројектима Матице српске посвећеним српском језику и његовим даљим истраживачким перспективама. Такође су добили општије информације о сличним пројектима у другим научним установама, чиме је употпуњена представа о обиму и обухваћености истраживања српског језика у Србији у данашњем времену. Распон истраживачких интересовања чланова Одељења, који се креће од енциклопедистичког тумачења општијих и посебних појмова стандардног српског језика, преко истраживања његових развојних фаза у различитим временским периодима, до морфолошких, фонетских, лексичких, лексикографских, синтаксичких, дијалектолошких, правописних и других питања савременог језика, показује колико је Матица српска и у ранијем и у данашњем времену посвећена одговорном и активном односу према српском језику у различитим облицима његовог појављивања, распрострањености и нужног развоја и богаћења.
Чланови Одбора Одељења за књижевност и језик једногласно су закључили да питања језика и заштите његовог јединства и значаја у данашњем времену превазилазе могућности појединачних напора одређених научних и истраживачких установа и да постају питања целокупне српске културе и друштва. Јер српски језик није само средство комуникације међу његовим припадницима, он је и најзначајнији облик идентитета српског народа, потврда његовог културног трајања у историјском времену, најочитији знак његових стваралачких потенцијала у ранијим периодима и у данашњем тренутку. Зато је обавеза Матице српске, као и сваке научне, образовне и културне институције нашег народа и свих посленика који се на непосредан или посредан начин баве српским језиком данас, када се сам језик и његово ћириличко писмо на различите начине доводе у питање, да чува и негује свој језик и његово писмо од инструментализовања, парцијализације и угрожавања сваке врсте. Чланови Одбора Одељења за књижевност и језик наглашавају да се српски језик најефикасније може чувати, неговати и афирмисати аргументима научне и лингвистичке природе и резултатима истраживачког рада, а не разлозима политичког прагматизма или којим другим парцијалним интересом. Чланови Одбора верују да је и држава свесна значаја српског језика и ћирилице као прворазредног идентитетског питања, те да ће убудуће више сарађивати са институцијама које проучавају српски језик и пружати им значајнију материјалну и јавну подршку и тиме обезбеђивати дугорочније планирање и сигурност у реализацији започетих и других ургентних пројеката свих научних установа којима је српски језик у основи њихове културне и националне мисије.
Нови Сад, 16.6.2017.
Одбор Одељења Матице српске за књижевност и језик

У недељу музичко вече на љетној позорници

У недељу 16. јула 2017. године, са почетком у 20 часова, на љетној позорници на Тргу Патријарха Павла у Броду наступиће Дејан Новић.
Због великог интересовања грађана, ЈУ „Туристичка организација општине Брод“ је обезбједила поновни наступ овог извођача.
Културне, музичке и забавне вечери се организују на љетној позорници у оквиру манифестације „Љето у Броду“.
Сл. web страница опшптине Брод

Saša Bogdan učesnik likovne kolonije u Kožuhama


Vrelinu dobojskog asfalta umjetnici ovog grada zamijenili su za svježi vazduh sela Kožuhe, u čijem se Domu kulture više od 120 godina organizuju kulturna dešavanja.
Tako je bilo i proteklog vikenda, kada su upravo na ovom mjestu održani likovna kolonija i koncert, a sve u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Miloš Kupres”. Riječ je o likovnoj koloniji koja je okupila 15 umjetnika, a održan je i koncert Srpskog crkvenog pjevačkog društva “Bogoljublje”, koji su starije posjetioce podsjetili na “zlatna vremena”.
“Ova zgrada u kojoj se održava kolonija je napravljena za vrijeme Austro-Ugarske, 1895. godine, i od tada se tu počeo odvijati kulturni život. I zatim za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kasnije za vrijeme Titove Jugoslavije uvijek su se ovdje odigravali kulturni događaji republičkog ranga, i daleko iznad nekih seoskih, običnih zabava”, istakao je Ljubomir Kaišarević, hroničar sela Kožuhe.
On je dodao da se mogu pohvaliti zavidnom foto-arhivom u kojoj su pojedini primjerci stariji od jednog vijeka, te etno-zbirkom koju brižljivo sakupljaju više od 25 godina.
Likovnim umjetnicima nije smetalo što se kolonija održava u selu, pa su se svi oni rado odazvali pozivu organizatora, koji su se potrudili da im pokažu zanimljive lokacije poput Lovačke kuće u Brguli i stare škole u Adarima.
“Ljudi čeznu za mirom, tišinom. Ja idem u inostranstvo na neke jako ozbiljne kolonije, ali bih se uvijek vratio ovakvim koje su na selu jer ipak priroda je nešto iz čega smo mi potekli, i korijeni kojima se moramo vratiti. Taj mir, tišina i dobri odnosi sa ljudima”, naveo je Saša Bogdan, slikar iz Dervente.
“Sve sam obišao, sve sam video. Ruralna sredina je ruralna, gradska je gradska, nećemo upoređivati te stvari. Ovo ima svoje vrednosti i prednosti, a grad opet ima svoje”, smatra Branimir Prosenik, slikar iz Novog Sada.
Selo Kožuhe je od davnina poznato po svojoj gostoljubivosti, pohvalio se Goran Savić, predsjednik KUD “Miloš Kupres”, zbog čega ne samo umjetnici, nego i putnici namjernici, pohode ga kada god imaju priliku.
“Ovo selo i Dom kulture privlače ljude, kao i pejsaž Kožuha, a osnovno su ljudi. Oni su ovde susretljivi, gostoprimivi”, smatra dobojski vajar Drago Handanović.
nezavisne i Derventa cafe

subota, 17. lipnja 2017.

Nova filmska ostvarenja u derventskom Centru za kulturu

I ovog ljeta Dervenćane u Centru za kulturu očekuju najnovija filmska ostvarenja, a prvi hitovi u nizu na repertoar dolaze već naredne sedmice.
Kao i obično, bar jedna od dvije projekcije namijenjena je najmlađim a ovoga puta je to treći nastavak “Auta”. Iznenađen novom generacijom super brzih trkača, legendarni Munja Mekvin iznenada će biti izguran iz sporta koji voli. Da bi se vratio u igru, biće mu potrebna pomoć ambiciozne mlade mehaničarke, Kruz Ramirez, koja ima sopstvene planove za pobjedu, plus inspiracija pokojnog fantastičnog Hadson Horneta i još par neočekivanih obrta. Režiser animiranog ostvarenja je Brajan Fi (Brian Fee), a glasove su posudili glumci Leon Lučev, Martina Čvek, Vili Matula, Dražen Kuhn, Žarko Potočnjak i drugi. Projekcija je zakazana za 18 časova.
Sa druge strane, od 20 časova, očekuje nas novi nastavak “Pirata s kariba”, koji nosi naziv “Salazarova osveta 3D”. Uzbudljiva avantura vodi nas do nesretnog kapetana Đžeka Speroua (Jack Sparrow) koji osjeća jake vjetrove loše sreće kako pušu u njegovom smjeru kad smrtonosni duhovi mornara, predvođeni strašnim kapetanom Salazarom (Havier Bardem), pobjegnu iz Ðavoljeg trougla odlučni ubiti sve pirate na moru, a posebno Đžeka. Njegova jedina nada za opstankom leži u legendarnom Posejdonovom trozubu, ali da bi ga pronašao mora stupiti u savez s prelijepom, briljantnom astronomkinjom Carinom Smyth (Kaya Scodelario) i tvrdoglavim mladim mornarom Henryjem iz Kraljevske mornarice (Brenton Thwaites). Na čelu Umiruceg galeba, svog žalosnog, malog, oronulog broda, kapetan Jack nastoji ne samo preokrenuti svoju zlu kob već i spasiti sopstveni život pred najstrašnijim i najpakosnijim neprijateljem s kojim se ikad suočio.
Oba ostvarenja možete pogledati u srijedu (21. juna), a ulaz košta 4 marke.
Derventa Cafe

Derventa - Centar za kulturu: Jovan Deretić predstavio knjigu “Kraljevstvo Slovena”


U derventskom Centru za kulturu večeras je predstavljena knjiga “Kraljevstvo Slovena” autora Mavra Orbinija, koja je prvi put nakon više od četiri vijeka kompletna objavljena na srpskom jeziku.
Djelo je predstavio Jovan I. Deretić, koji je istakao da je knjiga prevod kopije originala kojeg je lično pribavio na italijanskom jeziku, naglašavajući da se zapravo radi o istoriji kraljevstva Srba, jer je Orbini bio primoran da koristii naziv Sloveni, zbog pravila Vatikana.
 Knjiga je napisana 1601. godine i njome se briše falsifikovana zvanična istoriografija o doseljavanju Slovena, koja se još izučava u srpskim školama. Izdanje iste knjige iz 1968. godine u Beogradu je sramno, objavili su je “ljudi pola knjige”, zanemarena je 241 stranica, odnosno čitava srpska istorija prije Nemanjića, pojasnio je Deretić.
Orbinija, katoličkog sveštenika, smatra jednim od najvećih istoričara 17. vijeka, koji je uprkos Vatikanskoj cenzuri, pisao istinu prema svoj dostupnoj dokumentaciji.
Nakon promocije Deretić je odgovarao na pitanja posjetilaca.
Derventa Cafe