subota, 12. siječnja 2013.

Bermet, omiljeno vino evropskih dvorova


Jedinstveno u svetu, desertno vino bermet iz Sremskih Karlovaca očaralo je najslavnije dvorove srednjevekovne Evrope toliko da je na njima korišćeno za podmićivanje. Nisu mu odoleli ni na čuvenom tragičnom Titaniku

karlovački Bermet Sremski karlovciBermet, simbol Sremskih Karlovaca i Fruške gore (Foto: www.karlovci.org.rs)Kada su, 73 godine nakon potonuća Titanika, iz njegove olupine izvađene flaše sa nalepnicama iz Sremskih Karlovaca, mnogi su se zapitali nije li bermet te kobne aprilske noći daleke 1912. godine opio kapetana nesrećnog broda kao što je vekovima ranije opijao evropske plemiće i dvorjane.

To verovatno nikada nećemo saznati, kao ni dobiti odgovor na pitanje ko je na Titanik doneo flaše čarobnog vina sa obronaka Fruške gore.

Postoje pretpostavke da je ovo izuzetno vino trebalo da se nađe u vinskoj karti Titanika, ali je moguće i da je neki vešt sremski trgovac pokušao da ga otpremi na američko kopno.

Još pre pet vekova, Karlovčani su u podrumima svojih kuća po tajanstvenim receptima pravili čudesan mirisni napitak koji je osvojio habzburšku caricu Mariju Tereziju.

Pričalo se da su, kada god je trebalo rešiti neki nesporazum ili izboriti neku povlasticu, iz Karlovaca u Bečki dvor putovali paketi bermeta. A kada je Marija Terezija želela da obraduje londonski dvor, ona bi takođe slala flaše mirisnog karlovačkog vina spravljanog od oko 27 vrsta lekovitih biljaka.

Legenda kaže da je carica bila toliko oduševljena ovim napitkom, da je Karlovčane oslobađala vojske kako bi na miru mogli da prave bermet.

A karlovački vinari sa osmehom pričaju o snalažljivosti svojih predaka koji su na veoma lukav način uspeli da ispišu ime ovog desertnog vina na vinskim kartama bečkih hotela.

Sremski KarlovciSremski KarlovciNaime, oni su lepo obučene srpske studente slali u Beč da u hotelima pre ručka ili večere od konobara zatraže bermet.

Nakon nekoliko njihovih poseta, vlasnici hotela su, ubeđeni u važnost ovog vina, naručivali bermet iz karlovačkih podruma.

U arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti mogu se naći vinske karte bečkih hotela iz tog vremena kao i podaci o ideji karlovačkih vinogradara da zajedno, kao neka vrsta asocijacije, otvore u Beču restoran u kome će se služiti samo bermet.

Iako svaka porodica ima poseban recept čiju tajnu dobro čuva, poznato je da se ovo vino pravi tako što se poređa grožđe, pa se preko njega stave aromatične biljke, pa opet grožđe i tako do vrha bureta, da bi se sve to na kraju prelilo vinom od prošle godine.

Biljka pelin je jedan od najvažnijih sastojaka bermeta koji mu daje gorčinu, dok mu cvetovi drugih biljaka daju miris, a njihovi plodovi sladak ukus.

Bermet se služi kao aperitiv koji „otvara“ apetit. Međutim, Karlovčani kažu da ga je lepo piti i uz vanilice ili sladoled.

Postoji beli i crni bermet, a najpoznatiji proizvođači ovog pića danas su karlovački podrumi vina Kiš, Dulkin, Merc, Aleks, Kosović, Došen, Živanović, Marija Benišeka...

www.serbia.com